Struktura interneta



Svrha interneta:
•	pristup raznovrsnim podacima i informacija iz cijelog svijeta,
•	iskorištavanje resursa ostalih računala u mreži,
•	međusobno komuniciranje korisnika interneta.


Značajke interneta:
•	povezanost: računala diljem svijeta povezuju su u jedinstvenu mrežu
•	otvorenost: dostupni sadržaji većinom su slobodni za korištenje
•	uslužnost: brojne usluge koje se nude na internetu. 
•	strojna i programska neovisnost: u internet mrežu može se spojiti raznolika (i različita) strojna i programska oprema.
•	jednostavnost: uporaba interneta i njegovih resursa toliko je jednostavna tako da se gotovo svatko može služiti njime,
•	besplatnost: većina usluga i sadržaja na internetu je besplatna (naizgled!).

 „Preotvorenost“ interneta donosi i neželjene posljedice:
•	neovlaštene upade u mrežu, 
•	opasnost od združenog napada na poslužitelj, 
•	krađu osobnih podataka, 
•	širenje virusa i crva, 
•	špijuniranje korisnikovih aktivnosti, 
•	nekontrolirano prenošenje neželjene pošte (spam), poruka s lažnim upozorenjima (hoax) i samoaktivirajućih promidžbenim poruka itd. 
Većina računala na internetu radi po modelu korisnik-poslužitelj (Client-Server).

 





Internet usluge



Osnovne usluge internet mreže su:
•	Web (World Wide Web – WWW): objavljivanje i pregledavanje web-stranica,
•	elektronička pošta (e-mail): slanje i primanje poruka elektroničke pošte,
•	telnet: rad na udaljenom računalu i korištenje njihovih resursa,
•	FTP (File Transfer Protokol): razmjena (prijenos) datoteka između udaljenih računala,
•	IRC (Internet Relay Chat): razmjenjivanje tekstualnih poruka više sudionika istovremeno.

Dodatne usluge interneta
•	komuniciranje s drugim osobama na internetu putem razmjene tekstnih poruka, internetskog telefoniranja, videorazgovora “uživo” (videokonferencije) i sl.,
•	učenje na daljinu (Distance Learning),
•	objavljivanje i održavanje web-mjesta (web-hosting),
•	nadogradnja operacijskog sustava i programa instaliranih na korisničkom računalu,
•	naručivanje i kupovanje stvari i usluga (npr. knjiga, ulaznica za kino, dostava hrane i sl.),
•	obavljanje bankarskih poslova (internet bankarstvo),
•	slušanje glazbe, gledanje videa i njihova razmjena s drugim korisnicima interneta,
•	praćenje programa radijskih i TV postaja,
•	igranje igara,
•	...


Telnet
Telnet je protokol i ujedno usluga za pristup udaljenom računalu na terminalski način. 
U takvom načinu rada vaše se računalo ponaša kao da je dio udaljenog računala s kojim ste povezani putem interneta. Tako možete koristiti datoteke, programe i ostale resurse udaljenog računala kao da zaista, fizički sjedite za njim.

 
Telnet usluga na locis.loc.gov

FTP
Prijenos datoteka s internet mreže na lokalno računalo korisnika vrši se putem posebnog FTP protokola (File Transfer Protocol). Računala koja nude ovu uslugu zovu se FTP poslužitelji (FTP serveri).

URL-adresa FTP poslužitelja obično započinje s oznakom za FTP protokol ftp://. No ima i takvih koje započinju s oznakom za WWW protokol http://.


 
Pregledavanje sadržaja FTP poslužitelja pomoću Windows Explorera


Računalo kao telefon
Računalo možemo koristiti za telefonske razgovore rabeći ga kao obični telefon. Takva vrsta telefoniranja naziva se internet telefonija (VoIP – Voice Over Internet Protocol).

Dvije vrste:
•	PC-To-Phone – komunikacija računala i običnog telefona
•	PC-To-PC – komunikacija dva računala 


 
Mail2Web
Servis koji omogućava osnovne radnje s elektroničkom poštom i dobra je zamjena za e-mail klijent na vašem računalu.
Pronađite ga na adresi: http://www.mail2web.com
 

Mrežne novine (News)
Mrežne novine (News) su usluga na internetu koja omogućava da se po raznim tematskim grupama (Newsgroup) šalju pitanja i komentari, čitaju tuđa mišljenja i da se odgovara na njih. 
 
Ćaskanje s nepoznatima (Chat)
Chat (ćaskanje, brbljanje) internetska je usluga za razmjenjivanje kraćih tekstnih poruka između većeg broja korisnika koji se međusobno ne poznaju.
 
Primjer odvijanja chata na chat-servisu.
Forum
Forumi su po svojem sadržaju i namjeni slični mrežnim novinama - okupljaju zainteresirane korisnike u raspravu o nekoj određenoj temi. Po načinu komuniciranja podsjećaju na chat - putem svojeg nadimka šaljete svoje komentare u određenu diskusijsku grupu. 

Forum	URL
Forum.hr	www.forum.hr
Indeks.hr	www.index.hr/forum
T-Com	komunikator.tportal.hr
Vip online	http://www.vip.hr/sp/d_show?idc=719
	Hrvatski forumi s raznorodnim temama za raspravu
Slanje SMS poruka preko interneta
Ovaj način slanja SMS poruka ima nekoliko prednosti:
•	puno je lakše tipkati i ispravljati poruke pomoću tipkovnice. Osim toga, možete se služiti tehnikom kopiraj-i-zalijepi (Copy-Paste) za ubacivanje već napisanih dijelova teksta.
•	poruke mogu biti značajno duže od onih na nekim mobitelima, a možete kontrolirati koliko vam je još znakova na raspolaganju
•	slanje poruka uglavnom je besplatno – plaćate samo vrijeme provedeno na internetu.
 
Primjer slanja SMS poruke preko internetskog SMS servisa.


Programi za brzu razmjenu poruka
Za ovu vrstu razgovora nije potreban internetski servis – korisnici računala poruke razmjenjuju pomoću posebnog programa, tzv. Instant Messengera. Ovi programi objedinjuju nekoliko vrsta komuniciranja: chat razgovor, elektroničku poštu, SMS poruke i telefoniranje putem interneta. Nekoliko je takvih programa (npr. Microsoft Windows Messenger, Yahoo! Messenger, Skype).
 
„Razgovaranje“ tj. razmjenjivanje poruka u ICQ programu.

Internetski dnevnik (Blog)
Pisanje i održavanje dnevnika na blog-poslužitelju vrlo je
jednostavno i ne zahtijeva dodatno znanje.
 



Davatelji internet usluga


Davatelj internet usluga (Internet Service Provider – ISP) je tvrtka koja nudi mrežne usluge. Jedna od njenih osnovnih usluga je omogućavanje pristupa internetu. Zato ima računala koja su stalno spojena na internet.

Svaki korisnik interneta najprije mora otvoriti svoj korisnički račun (User Account) kod davatelja internet usluga. 

Elementi korisničkog računa:
•	naziv korisnika
•	šifra korisnika 
•	pristupni telefonski broj 
•	jedna ili više e-mail adresa
•	početni web-prostor

 










Povezivanje na internet

Vrste internet veze

Tri osnovne vrste internetske veze:
•	veza na poziv (Dial-Up Connection): vezu ostvarujete biranjem telefonskog broja koji vam je dala vaša ISP tvrtka. 
Prekidom dial-up veze, više niste dio internet mreže. ISP-u plaćate vrijeme provedeno na internetu;
•	stalna pretplatnička veza (Subscribed Connection): stalno ste povezani s internetom (osim kada isključite računalo). ISP obračunava samo ostvareni promet na internetu tj. količinu datoteka koje ste preuzeli (download) i prenijeli (upload);
•	dijeljena veza (Shared Connection): veza koja se ostvaruje indirektno, preko lokalne mreže. Samo je jedno računalo u mreži osposobljeno za direktnu vezu s internetom. Ostala se računala s internetom povezuju “kroz” glavno računalo, tj. dijeleći njegovu direktnu vezu s internetom.


Pristupni uređaji

• analogni modem koristi običnu analognu telefonsku liniju za ostvarivanje internetske veze na poziv (dial-up). Brzina prijenosa podataka nazivno je 56 kbps (kilobita u sekundi), tj. 7 kBps (kilobajta u sekundi). 

Izrađuju se u dvije 
osnovne inačice: unutarnji (interni) i vanjski (eksterni) modem. 
• ISDN adapter (digitalni „modem“) može se koristiti samo ako postoji
digitalna telefonska veza. I ovdje se koristi veza na poziv. Obično
su pristupni telefonski brojevi za ISDN vezu drugačiji od onih za
analogne modeme. Nazivna brzina ISDN adaptera je 64 kbps, tj. 8 kBps.


• kabelski modem moguće je koristiti samo ako imate dostup do kabelske televizije, tj, ako ste fizički povezani s kabelskom televizijom. Ovdje se radi o stalnoj vezi s internetom tako da se ne obračunava vrijeme provedeno na internetu, nego ostvareni promet podacima. Brzine koje se mogu ostvariti kabelskom vezom mjere se u Mbps (megabit u sekundi).


• DSL modem se preko obične analogne telefonske linije povezuje s digitalnom DSL centralom. I ovdje ste stalno povezani s internetom. Zbog velikih brzina prijenosa podataka (do 13 Mbps) i stalne povezanosti s internetom, ovakav način povezivanja još se naziva i širokopojasni pristup internetu. 










Uvod u izradu web-stranica

HTML (Hyper Text Markup Language) je programski jezik za izradu hipertekstovnih dokumenata.

Web preglednici (Web browser) su programi koji omogućavaju prikaz HTML dokumenata. 

Svaka web stranica je hipertekstualni dokument. 
Hipretekst (hypertext) je pisani tekst koji sadrži izravne veze s nekim drugim dokumentom. 

Poveznice (Hyperlink) su posebno oblikovane riječi, slike ili Hotspot područja na koja korisnik može kliknuti za skok na drugu stranicu, pogled na sliku, posjet drugoj web adresi ili prenijeti (Download) datoteke na svoje računalo. 
 
Oznaka (Bookmark ili Anchor) je posebna oznaka na stranici na koju se veže poveznica s te iste stranice. 


WWW (World Wide Web) je sustav za distribuciju informacija i usluga na internetu. 

Informacije na Webu su pospremljene i organizirane u web-stranice. 

Skup web-stranica vezanih uz jednu temu zove se web-mjesto (web site ).

Pregled svih stranica i veza u jednom webu zove se mapa weba.

 
Mapa weba


Grafički HTML editori omogućavaju da napravite web-stranicu, umetnete tekstove, slike, tablice bez poznavanja HTML-a. Primjeri grafičkih (vizualnih) HTML editora su Microsoftov FrontPage i Macromedijin Dreamweaver.  
MS FrontPage
 

To su: naslovna traka , traka s izbornicima i alatne trake .  Kartice otvorenih webova i web-stranica . Okvir Folder List  sadrži popis svih mapa i datoteka u aktivnom webu. Ukoliko okvir Folder List nije vidljiv možete ga otvoriti odabirom View > Folder List. Sadržaj radnog prozora  ovisi o odabranom pogledu. Radni prozor koji vidite je vezan uz prikaz Page, pogled Design. Traka s prikazima   sadrži gumbe (Folder List i Navigation) za promjenu prikaza weba. Ostali prikazi weba dostupni su ako je otvorena kartica Web Site. Traka s pogledima  na dokument koje su dostupni u prikazu Page (Design, Split, Code, Preview). Statusna traka  sadrži i sat koji pokazuje koliko vremena je potrebno za učitavanje stranice, pri različitim brzinama, s interneta.
Prikazi weba:
-	Page - koristi se za pregled i uređivanje pojedinačnih stranica
-	Folders - prikazuje sve stranice, mape i datoteke trenutačnog weba 
-	Remote Web site- koristi se za publiciranje weba
-	Reports - omogućava pregled statističkih i ostalih informacija vezanih uz web
-	Navigation - omogućava pregled svih stranica nekog weba u obliku sheme koja prikazuje hijerarhijsku organizaciju weba
-	Hyperlinks - prikazuje sve veze između dijelova weba
-	Tasks - popis zadataka koje treba napraviti ili koji su napravljeni. Služi za lakše praćenje rada na nekom webu

 

Pogledi na web-stranicu:
-	Design - u njemu izrađujemo stranicu
-	Split - podijeli prozor na dva dijela. U gornjem je prikazan HTML kod, a u donjem običan izgled stranice
-	Code - prikazuje HTML kod otvorene stranice
-	Preview - pokazuje kako će stranica izgledati u web-pregledniku.

 

 
Slika 5.6. Split pogled na stranicu 

Prikaz alatnih traka (Toolbars), promjene prikaza weba i popisa mapa (Folder List) uključujete i isključujete u izborniku View.



Prva web-stranica

 
Slika 5.7. Prozor FrontPagea nakon pokretanja

 
Okno zadataka New

Naslov stranice se prikazuje u naslovnoj traci web-preglednika prilikom otvaranja stranice. Da biste promijenili naslov stranice, kliknite na gumb Change title te u prozoru koji se pojavi upišite naslov "Moja prva stranica" . Kliknite na OK
 

Pri odabiru imena datoteka nikada ne koristite hrvatska dijakritička slova (č, ć, đ, š, ž), niti znakove interpunkcije (,.!?) i slične, već samo slova engleske abecede, brojeve i eventualno znakove - i _. Ne stavljate razmak između riječi u nazivu. U suprotnom bi moglo biti problema oko prepoznavanja datoteka od strane web-preglednika, posebno nakon što svoje stranice postavite i na internet. 

Podesite naslov, kodiranje te jezik web-stranice.
1. Odaberite File > Properties 
2. Na kartici General  možete upisati naslov stranice u okviru Title (to je drugi način - prvi smo upoznali prilikom spremanja stranice) 
 
Slika 5.11. Kartica General

3. Na kartici Language odabiremo jezik i HTML encoding. HTML encoding ili character set je skup znakova koji su potrebni za prikazivanje teksta u nekom jeziku. Da bi tekstovi bili čitljivi svim programima u svim državama, dogovoreni su standardni skupovi znakova. ISO 8859 je serija od nekoliko skupova znakova za različite jezike. Latin 2, tj. ISO 8859-2 sadrži sve potrebne znakove za hrvatski, albanski, engleski, finski, irski, slovenski i još desetak jezika. U posljednje vrijeme sve češće se koristi Unicode (UTF 8) kodiranje.
Preporučujemo da u okviru Page language odaberete Croatian, a u okviru HTML encoding odaberite Central European (ISO 8859-2)
 
Slika 5.12. Kartica Language

4. Na kartici Formatting  možete birati boje i slike za pozadinu stranica i hiperveze
5. Na kraju kliknite na OK. Ne zaboravite pospremiti stranicu!
 
Slika 5.13. Kartica Formatting

Izgled stranice koji vidite u FrontPageu ne odgovara u potpunosti izgledu u web-pregledniku. Dok izrađujete neku stranicu, stalno provjeravajte njen izgled u web-pregledniku.

Rad s tekstom
Da biste tekst kopirali, najprije ga označite, odaberite Edit > Copy, kliknite na novo mjesto i odaberite Edit > Paste. Postupak za premještanje je sljedeći: označite tekst, odaberite Edit > Cut, kliknite na novo mjesto i odaberite Edit > Paste.
 
Slika 5.14. Alatna traka Formatting prikazana u dva retka

Tekst koji želite oblikovati prvo označite, a zatim odaberite željeno oblikovanje. Na raspolaganju su vam alatna traka oblikovanja (Formatting) i izbornik Format > Font.
Za poništavanje neželjenih promjena možete upotrijebiti gumb Undo, a ako ste se predomislili, poništeno možete vratiti klikom na Redo.
 


Rad sa slikama

Formati prikladni za web-stranice su GIF i JPEG. Oba koriste sažimanje (komprimiranje) podataka i zato stvaraju osjetno manje datoteke (u smislu zauzeća memorije). 
Format GIF (Graphic Interchange Format) može imati do 256 boja (8-bitna dubina), a dodatna prednost je što može imati prozirnu (transparentnu) podlogu i može biti animiran. 
Format JPEG (Joint Photographic Experts Group) može imati 16 milijuna boja (dubina od 24 bita). Zbog većeg broja boja, upotrebljava se za fotografije. 
Ako slika koju umećete nije u "web-friendly" formatu, FrontPage je automatski pretvara u GIF ili JPEG format. Kad umećete sliku na web-stranicu, zapravo umećete vezu između slike i njenog položaja na stranici. Same slikovne datoteke spremaju se odvojeno od stranica.

Svojstva slike možete mijenjati tako da, dok je slika označena, kliknete na Format > Properties.
 
Slika 5.17. Picture Properties, kartica General
Za slike svakako koristite tekstnu zamjenu koja opisuje sliku. Tako će posjetitelj vaših stranica, dok čeka da se učita slika, odmah znati o kakvoj se slici radi.

 
Slika 5.18. Picture Properties, kartica Appearance

 
Slika 5.19. Alatna traka Pictures (prikazana u četiri retka)


 Auto Thumbnail (Automatska izrada umanjene inačice slike) 

 Resample (Promjena veličine slikovne datoteke)

 Restore (Poništavanje promjena)
 
Slika 5.21. Statusna traka i izbornik za odabir brzine pristupa Internetu

Napomena: Približno vrijeme potrebno za učitavanje web-stranice možete vidjeti u statusnoj traci u donjem desnom kutu prozora. Klikom na taj dio statusne trake odaberete odgovarajuću brzinu pristupa internetu i budno pratite kako se mijenja brzina učitavanja vaše web-stranice.

 
Slika 5.24. Prozor Save Embedded Files




Poveznice

Poveznice (Hyperlink) su posebno oblikovane riječi, slike ili područja (hotspot) na koja korisnik može kliknuti za skok na drugu stranicu, pogled na sliku, posjet drugoj web-adresi ili prijenos (download) datoteka na svoje računalo. 
Umjesto riječi hyperlink udomaćila se riječ poveznica ili link.
Kada posjetitelj klikne na neku poveznicu, njeno odredište se prikaže, otvori ili pokrene u prozoru web-preglednika - ovisno o vrsti odredišta. Primjerice, poveznica na AVI datoteku pokreće program za izvođenje (Media Player) i u njemu otvara tu datoteku. 
Dakle, poveznice se zapravo sastoje od dva sloja: jednog vidljivog i jednog nevidljivog. 
Vidljiv dio je slika ili tekst. 
Nevidljiv dio je veza između tog objekta i odredišta poveznice koja se aktivira klikom na vidljiv dio.

 
Slika 5.25. Prozor Insert Hyperlink


Umetanje poveznice na neki objekt.
1. Označite tekst ili crtežni objekt koji želite upotrijebiti kao poveznicu
2. Odaberite Insert > Hyperlink 
3. Otvorio se prozor Insert Hyperlink
4. Ako je datoteka vidljiva kliknite na nju
5. Ako datoteka nije vidljiva, morate u okviru Look in otvoriti mapu i pronaći željenu datoteku
6. Kliknite na OK.


Brisanje ili mijenjanje poveznice

Ako želite ukloniti i objekt (tekst ili sliku) i poveznicu, jednostavno ih obrišite tipkama Delete ili Backspace. 
Da biste promijenili ili uklonili poveznicu (ali ne i obrisali objekt), učinite sljedeće:
1. Kliknite desnom tipkom miša na objekt s poveznicom
2. Odaberite Hyperlink Properties u izborniku prečica
3. Otvorit će se prozor Edit Hyperlink
4. U okviru URL promijenite ili izbrišite adresu na koju poveznica pokazuje.

Umetanje oznake 

Oznaka (Bookmark ili Anchor) je posebna oznaka na stranici na koju se veže poveznica s te iste stranice. Dobar primjer upotrebe takvih oznaka je sadržaj stranice (za velike stranice). Primjerice: napravite oznaku za svaki naslov na stranici, a zatim na vrhu stranice umetnete poveznice na te oznake. 
 
Slika 5.27. Prozor Bookmark

Umetanje interaktivnog gumba
1. Odaberite Insert > Web Component 
2. Otvorio se prozor Insert Web Component. U odjeljku Component type odaberite Dynamic Effects, a u odjeljku Chose an effect odaberite Interactive Button i kliknite na Finish
 
Slika 5.28. Prozor za odabir web komponenata 
3. Nakon toga se otvara prozor Interactive Buttons
 
Slika 5.29. Podešavanje svojstava za Interactive Button

4. Na kartici Button, u Buttons odaberite izgled gumba, a okviru Text upišite tekst koji želite staviti na gumb - npr. KRAJ
5. Za pridjeljivanje poveznice kliknite u okvir Link, pa na Browse
6. Otvorio se prozor Edit Hyperlink
7. Kliknite na gumb Bookmark, odaberite oznaku za kraj dokumenta te kliknite na OK
8. Nastavite s odabirom boja i efekata na karticama Font i Image 
9. Nakon što ste sve podesili kliknite na OK
10. Spremite stranicu i pogledajte je u web-pregledniku.

Pregled poveznica

Hyperlink View prikazuje sve poveznice na i s otvorene stranice. Na traci s prikazima kliknite na Hyperlinks, pa zatim u okviru Folder List odaberite stranicu čije poveznice želite pogledati.

Slika 5.30. Prikaz Hyperlinks

 
Slika 5.30. Prikaz Hyperlinks

 
Slikovne mape

Efektan način upotrebe slika su slikovne mape (Image Hotspots ili Image Maps). To su slike koje sadrže nevidljiva područja s poveznicama.
 Dobro napravljena slikovna mapa daje korisniku vizualne odgovore kamo koja poveznica vodi. 
 
Slika 5.32. Dio alatne trake Pictures

Promjene na postavljenim područjima:

Promjena odredišne poveznice	Dvostruki klik na područje
Premještanje područja	Klik na njega i odvlačenje mišem na novo mjesto
Promjena veličine područja	Povlačenje rubnih kvadratića
Brisanje područja	Klik na njega i pritisak na tipku Delete



Rad s tablicama

Tablice u FrontPageu možete upotrijebiti na dva načina: 
•	Da biste prikazali podatke na dobro organiziran i pregledan način
•	Da biste uredili prikaz svoje stranice - možete postići različite efekte tako da na svoju stranicu prvo stavite tablicu, a onda u nju umećete sadržaje.
 
Slika 5.31. Stranica s nevidljivom tablicom

Za umetanje tablice odaberite:
1. Table >Insert > Table
2. U prozoru koji se otvori možete podesiti osnovna svojstva svoje tablice: 
-	broj redaka (Rows) i stupaca (Columns)
-	poravnanje (Alignment)
-	razmak između ruba ćelije i njenog sadržaja (Cell padding)
-	razmak između susjednih ćelija (Cell spacing)
-	širinu tablice (Width) - u pikselima ili postotku stranice
-	debljinu i boju obruba (Borders)
-	boju pozadine (Background)
3. Kada ste sve podesili, kliknite na OK.
 
Slika 5.32.  Prozor Insert Table

Navigacijska traka (Navigation bar) je dio web-stranice koji sadrži objekte (sličica, gumb, tekst) s poveznicama za navigaciju kroz sustav web-stranica. Najčešće se smješta uz rub stranice, unutar zajedničkog ruba, ali može biti i bilo gdje na stranici. Koristite li u FrontPageu mogućnosti izrade web-mjesta moguće je navigacijske trake automatski izrađivati i umetati, više o tome naučit ćete sljedeće godine. Jednostavnu navigacijsku traku moguće je napraviti pomoću tablice.
1. Otvorite jednu web-stranicu
2. Na početku stranice umetnite tablicu koja ima jedan redak, a broj stupaca ovisi o broju stranica za koje želite postaviti navigacijsku traku. U okviru za debljinu obruba tablice odaberite 0. Širinu tablice podesite naknadno prema širini gumbića koje umetnete
3. U svaku ćeliju tablice umetnite po jedan gumbić iz Clip Art galerije
4. Na svaki gumbić stavite naslov odgovarajuće stranice
5. Odredite poveznice za svaki od njih
6. Tablicu kopirajte na sve stranice i podesite (na svakoj stranici trebat će vam jedna nova poveznica, a jedna će biti viška)
7. Pospremite web-stranice i provjerite kako izgledaju u web-pregledniku.

 
Slika 5.33. Izbornik Table

Neke od naredbi u izborniku Table:
Delete Cells	Brisanje ćelija
Select	Označavanje
Merge Cells	Spajanje ćelija
Split Cells	Razdvajanje ćelija
Distribute Rows Evently	Jednolik raspored redaka
Distribute Columns Evently	Jednolik raspored stupaca
AutoFit to Contents	Prilagođavanje tablice stranici
Convert	Pretvorba teksta u tablicu ili obratno
Table Properties	Podešavanje svojstava tablice ili ćelije

 
Slika 5.34. Prozor Cell Properties

Ako želite da se sadržaj web-stranice prikaže po cijelom zaslonu bez obzira na rezoluciju koju je korisnik postavio, morate širinu tablice (Specify Width) odrediti u postocima (In percent) - 100%. 



HTML kôd

 

Tri osnovne oznake sačinjavaju HTML dokument. Glavna je oznaka <html> unutar koje se nalazi kompletan sadržaj stranice. Unutar oznaka <html> nalaze se druge dvije oznake, <head> i <body> .

 
Slika 5.35. Traka za odabir pogleda na web-stranicu

 
Slika 5.36. Izgled  web-stranice
 
Slika 5.37. HTML kôd

Ljubičasto obojane su oznake HTML-a, crno obojano je napisani tekst, crveno parametri pojedine HTML oznake te plavo vrijednosti zadane za te parametre.
Svaka HTML oznaka počinje oznakom unutar šiljastih zagrada <>, primjerice <title>, a završava istom oznakom, ali sa znakom /, primjerice </title>.

<html> je početna oznaka web-stranice, a završna je </html>.

<head> koristimo kao oznaku početka zaglavlja stranice, a </head> za kraj zaglavlja. Unutar zaglavlja dolaze razni podaci o stranici, primjerice jezik i naslov stranice. Tu se umeću i Java Script programi. Sve što se nalazi unutar te oznake neće biti prikazano direktno na stranici.

<meta> oznake opisuju jezik i sadržaj stranice. 

<body> označava početak tijela stranice, a </body> njegov kraj. Unutar tih oznaka je sadržaj koji se prikazuje u web-pregledniku.

<p> je oznaka početka odlomka. Odlomak završavamo s </p>.

<img> određuje obrub (border), izvornu datoteku (src) i dimenzije (width, height) umetnute slike.

<a> određuje poveznicu. Parametar href određuje datoteku na koju poveznica pokazuje, a tekst ispred </a> je objekt na koji je poveznica postavljena. Tj. klikom na riječ "poveznica" otvaramo datoteku proba.htm.

 
Slika 5.38.Pisanje HTML-kôda u Bloku za pisanje

 
Slika 5.39. Spremanje web-stranice u Bloku za pisanje

 
Slika 5.40. HTML kôd druge stranice

 
Slika 5.41. Druga stranica u web-pregledniku
Još nam preostaje da napravljene stranice međusobno povežemo poveznicama.
1. Pokrenite program Blok za pisanje i otvorite datoteku prva.html
2. Iza posljednjeg odlomka teksta, a prije oznake </body>  upišite ovo:
<a href="druga.html">Veza na drugu stranicu</a>
3. Time smo na tekst "Veza na drugu stranicu" postavili poveznicu na datoteku druga.html. Oznaka za umetanje poveznice je a. Parametar href određuje datoteku na koju poveznica pokazuje, a tekst iza tog parametra pa do oznake </a> je tekst na koji je poveznica postavljena.